Tokom svog životnog vijeka proizvešćete više od 600 puta sopstvene težine u otpadu – dovoljno da popunite dobar broj kamiona. Ta zapanjujuća statistika možda ne bi bila toliko veliki problem da ne moramo živjeti na relativno maloj, pretrpanoj planeti. Skoro svi resursi koje imamo na Zemlji – sve sirovine i energija su ograničeni: kada ih iskoristimo, više ih nećemo imati.

Zato resurse trebamo koristiti veoma mudro. Najbolji način da se Zemljini resursi koriste razumnije je da se smanji količina stvari koje koristimo i da se stvari koriste ponovo umjesto da se bacaju. Ako ne možemo da smanjimo upotrebu ili ponovo upotrijebimo neki predmet, recikliranje je daleko bolje nego da ih jednostavno samo bacimo u smeće.

Zašto je recikliranje važno?

Kada bacate stvari obično vam to pričinjava zadovoljstvo jer se na ovaj način trajno otarasite svega što vam ne treba, i nikada ih više ne vidite. Nažalost, to nije kraj priče. Stvari koje bacamo moraju da odu negdje, a to negdje su obično velike deponije ili spalionice. Deponije mogu biti užasno zagađujuće. One izgledaju strašno, smrde, zauzimaju prostor, a ponekad stvaraju toksično zagađenje tla i vode koje može ubiti ribe u našim rijekama i morima.

Jedna od najgorih stvari vezanih za deponije je to što troše ogromnu količinu potencijalno korisnog materijala. Potrebno je mnogo energije i mnogo resursa da bi pojedine ambalaže nastale i kada ih bacamo na deponiju, na kraju njihovog životnog ciklusa, takođe se opraštamo od energije i resursa koje one u sebi sadrže.

Spalionice nisu loše rješenje ali je bitno znati da one mogu proizvesti toksično zagađenje vazduha, te tako doprinijeti problemu globalnog zagrijavanja i klimatskim promjenama. Veliki problem je to što su materijali kao što je vještačka plastika, napravljeni od materijala na bazi nafte, izuzetno jeftini i široko dostupni.

Ovo je razlog zbog kog smo skloni da kupujemo nove stvari umjesto da popravimo stare. Mnogi muškarci koriste brijače za jednokratnu upotrebu, na primjer, umjesto da kupuju one za višekratnu upotrebu, dok mnoge žene nose jednokratne najlon čarape. Ali, ovaj rasipnički period u našoj istoriji bliži se kraju. Mnogi stanovnici planete su počeli da shvataju da način života kojim se trenutno vodimo može da stvori probleme za buduće generacije.

Zašto treba reciklirati?

Recikliranje štedi materijale, smanjuje potrebu za deponijom i spaljivanjem, smanjuje zagađenje i pomaže da okolina postane atraktivnija. Takođe stvara radna mjesta, jer recikliranje stvari zahtijeva malo više napora nego stvaranje novih stvari. Recikliranje ne samo da štedi materijale, već štedi i energiju.

Proizvodnja novih proizvoda troši mnogo energije iz elektrana koje uglavnom pogoršavaju globalno zagrijavanje. Činjenica je da možemo sačuvati iznenađujuću količinu energije recikliranjem. Ako reciklirate jedan aluminijum, možete uštediti oko 95% energije potrebne za pravljenje potpuno nove ambalaže od aluminijuma. To je takođe dovoljna ušteda energije za napajanje televizora oko 3 sata!

Često ćete čuti kako ljudi kažu da se više od polovine smeća koje bacamo može reciklirati. Zamislite da svi počnu da recikliraju makar polovinu svog smeća. To bi dovelo do ogromnog smanjenja količine sirovina i energije koju koristimo i velikog napretka za našu planetu.

Koji se materijali mogu reciklirati?

Većina stvari koje bacite može se reciklirati i pretvoriti u nove proizvode – iako je neke lakše reciklirati od drugih.

Kuhinjski i vrtni otpad

Možete reciklirati gotovo polovinu kuhinjskog i vrtnog otpada tako što ćete napraviti svoj vlastiti kompost – bogat, mrvljiv, zemljani materijal koji nastaje kada se organski materijali razgrađuju. Kompost je odličan za upotrebu u vašem vrtu jer vraća hranjive tvari u tlo koje pomažu biljkama da rastu. Izrada vlastitog je mnogo jeftinija od kupovine istog, a takođe je bolja za životnu sredinu.

Da biste napravili kompost, trebaće vam neka vrsta kontejnera u vašem vrtu ili dvorištu. Ukoliko živite u zgradi i nemate svoje dvorište, znajte da i u gradovima često postoje organi vlasti koji organizuju sakupljanje biorazgradivog otpada i prave kompost na određenoj lokaciji. Ovaj proces može potrajati od nekoliko mjeseci do godinu dana ili više da bi se otpad istrošio i pretvorio u kompost, ali je ovaj čin zaista vrijedan vremena jer ne samo da čuva okolinu već i štedi novac.

reciklaža

Postoji još jedan način da utičete na okolinu, a to je da smanjite otpad koji proizvodite, a ako želite znati kako pročitajte: Kako smanjiti bacanje hrane radeći (skoro) ništa.

Papir i karton

Početkom 1970-ih kada su nastali prvi računari, proizvođači fotokopirnih uređaja su se uplašili da ćemo prestati koristiti papir i pretvoriti se u “društvo bez papira”. Ipak, to se ni dan danas nije desilo. Više od četiri decenije kasnije, loša vijest je da proizvodimo više papira nego ikada ranije. Ali dobra vijest je da i recikliramo više.

Za razliku od nekih materijala, papir se može reciklirati samo par puta. To je zato što je napravljen od biljnih vlakana koja postaju sve tanja tokom proizvodnje papira. Kada su suviše tanka, ova vlakna više ne prave dovoljno dobar i kvalitetan papir. U praksi, to znači da se neki novi papir uvijek mora dodati tokom procesa proizvodnje papira.

Jedan problem kod recikliranja papira je to što nije sav papir isti. Papir za štampač u kancelariji je napravljen od mnogo kvalitetnijeg sirovog materijala nego papirni ubrusi koje ćete naći u fabrici. Što je kvalitet papira bolji, to je kvalitet recikliranih proizvoda bolji.

Tako se visokokvalitetni bijeli papir prikupljen iz kancelarija i škola može koristiti za izradu više kvalitetnog bijelog recikliranog papira. Međutim, mješavina starih novina, kancelarijskog papira i kartona može se generalno koristiti samo za izradu papirnatih proizvoda manjeg kvaliteta kao što je novinski papir.

Možda će vas interesovati i: Pronašli smo 12 alternativa za kuhinjske ubruse

Papir koji se reciklira obično bude pun mastila koje treba ukloniti prije nego što se papir reciklira. Upotreba sredstva za izbjeljivanje i uklanjanje mastila može biti ekološki štetan proces i proizvesti otrovne otiske mastila koji dalje zahtijevaju zbrinjavanje. Dakle, iako papir za recikliranje ima mnoge prednosti, dolazi i sa ekološkim troškovima.

Aluminijum

Većina metala koji bacamo kod kuće dolazi iz limenki hrane i pića i dezodoransa i drugih sprejeva koji se pakuju u aluminijumske ambalaže. Obično se limenke hrane izrađuju od čelika, koji se može rastopiti i pretvoriti u nove limenke za hranu. Limenke za piće su generalno tanje i lakše, a izrađene su od aluminijuma koji se može lako reciklirati.

Prerada aluminijuma je veoma energetski intenzivan i ekološki štetan proces. Zato otpadne aluminijumske limenke imaju relativno visoku vrijednost te je zato recikliranje takvih stvari izuzetno dobro.

Kompjuteri

Kompjuteri se mogu reciklirati na nekoliko načina u zavisnosti od očuvanosti mašine. Davanjem starih, upotrebljivih kompjutera na poklon prijateljima, članovima porodice ili dobrotvornim ustanovama, ne samo da sprečavate da završi na otpadu i time doprinesete dodatnom zagađenju, već omogućavate da kompjuter pripadne nekome ko inače ne bi mogao da ga priušti.

Kompjuteri koji više nisu u funkciji se mogu poslati u centre za reciklažu gdje se demontiraju, i vrijedne komponentne se izdvajaj za ponovnu upotrebu.

Drvo

Ljudi koriste ovaj tradicionalni, održivi materijal gotovo dugo koliko traje ljudska istorija. Otpadno drvo se često pretvara u nove drvene proizvode – kao što su reciklirani drveni podovi ili vrtni podovi. Stari drveni pragovi (sada široko zamijenjeni betonom) ponekad se koriste kao građevinska podloga u kućama i vrtovima. Otpadno drvo se takođe može isjeckati i zalijepiti kako bi se izradilo kompozitno drvo kao što je laminat. Drvo se može kompostirati ili spaliti kao gorivo, mogućnosti sa ovim resursom su brojne.

Staklo

Staklo je vrlo lako reciklirati. Otpadne boce i staklenke mogu se istopiti i ponovo koristiti. Staro staklo se jednostavno baci u peć sa sastojcima koji se koriste da se napravi potpuno novo staklo. Banke boca (veliki kontejneri u kojima se sakuplja otpadno staklo) bili su originalni primjeri recikliranja zajednice u mnogim zemljama i jedan od prvih materijala koji se na veliko reciklirao.

recikliranje

Ulje

Otpadno ulje iz kamiona i motora automobila izaziva ogromne ekološke probleme ako ga prospete u odvod. Ono zagađuje naše rijeke i mora, divlje životinje koje zavise od istih, pa čak i vodu koju pijemo. Ako svoje otpadno ulje odnesete u centar za reciklažu, to ne samo da održava čistoću naših plovnih puteva, već se može i preraditi u nove proizvode kao što je lož ulje.

Otpadna biljna ulja (proizvedena npr. poslije prženja hrane) mogu se pretvoriti u korisnu vrstu goriva za vozila koja se naziva biodizel.

Plastika

Od svih različitih materijala koje bacamo u smeće, plastika izaziva daleko najveći problem. Ona zahtijeva najviše vremena kako bi se razgradila u okruženju, ponekad i do 500 godina. Plastične kese su najveći zagađivač prirode, a zašto bi ih trebalo zabraniti pročitajte na linku u našem prethodnom tekstu Razlozi zašto bi plastične kese trebalo zabraniti.

Plastika je vrlo lagan materijal i može da pluta, te se prelijeva preko okeana i pojavljuje na našim plažama, ubijajući divlje životinje i praveći smeće na obali. Jedini problem je što je plastiku relativno teško reciklirati. Postoji mnogo različitih vrsta plastike i sve one moraju biti reciklirane na drugačiji način.

Plastika je toliko rasprostranjena da otpadni plastični materijal nema veliku vrijednost, tako da nije uvijek ekonomično skupljati je. Plastični kontejneri takođe imaju tendenciju da budu previše mali i, ako se često ne prazne, oni se previše brzo popune.

Sve u svemu, plastika je pomalo ekološka noćna mora – ali to je još jedan razlog zbog kojeg bismo trebali uložiti napor da je recikliramo! Različite plastike se mogu reciklirati na različite načine. Kako biste u potpunosti izbjegli potrebu za recikliranjem, iskoristite jednu od alternativna koje smo vam predložili u jednom od prethodnih ZdraviJa tekstova: Održive alternative za plastične kese koje su jednostavne za upotrebu

Plastične boce za piće se obično izrađuju od prozirne plastike koja se naziva PET (polietilen tereftalat) i mogu se pretvoriti u tekstilnu izolaciju (za vreće za spavanje). Mliječne boce su obično napravljene od deblje, neprozirne plastike koja se zove HDPE (polietilen visoke gustine) i mogu se reciklirati u trajnije proizvode kao što su vaze za cvijeće i plastične cijevi. Još jedno rješenje problema moglo bi biti korištenje bioplastike, za koju se tvrdi da je ekološki prihvatljivija.

Jedna od alternativa za običnu plastiku rodila se u Škotskoj, a o čemu se radi možete pročitati u tekstu: Ove plastične boce nestaju 3 sedmice nakon što ih bacite

reciklirajKako možemo motivisati ljude da recikliraju više?

Uopšteno, bolje je reciklirati stvari nego ih uništavati – ali to nije uvijek tačno. Ono što mi zaista trebamo učiniti je razmišljati o tome kako proizvodimo otpad i kako ga odlažemo. Uvijek će biti bolje ne proizvoditi otpad prije nego ga reciklirati, tako da je višekratnost proizvoda najbolja opcija jer je za recikliranje potrebna energija. Tako da je bolje sačuvati plastičnu posudu za sladoled i ponovo je koristiti kao kutiju za skladištenje nego je poslati da se reciklira.

Kupovina recikliranih proizvoda je još jedan važan dio recikliranja. Ako niko nije spreman da kupi reciklirano, to znači da ljudi džabe recikliraju ambalaže. Ukoliko vas zanima zašto reciklirane stvari koštaju više ako su napravljene od starog otpada? Odgovor je da su one skuplje od onih koje se ne recikliraju, jer se proizvode u manjim količinama i često je potrebno više napora da se naprave i odnesu u trgovine. Ali, zapamtite i ovo: iako imaju veću cijenu, obično imaju niži trošak za okolinu jer čine manje štete našoj planeti.

Neki cinični proizvođači su iskoristili entuzijazam javnosti da reciklira i kupuje recikliranu robu, pa proizvode skupocjene, besmislene reciklirane proizvode koji čine malo ili nimalo razlike u odnosu na okolinu. Ponekad se reciklirani proizvodi proizvode u fabrikama koje troše toliko energije i nafte da čine okolinu još gorom nego jednokratni plastični proizvodi koje treba da zamijene.

Ako niste sigurni da li se radi o recikliranom proizvodu, obratite se proizvođaču i zamolite ga da objasni tačno kako i gdje je napravljen. Zamolite ih da objasne tačno kako određeni proizvod pomaže okolini. Pravi proizvođač, istinski motivisan brigom za životnu sredinu, uvijek će biti rad da odgovori na sva ta pitanja.

Pažljivo razmislite o tome šta koristite, odakle to dolazi i kuda ide. Pokušajte da smanjite kupovinu novih jednokratnih ambalaža, ponovo upotrijebite i reciklirate što je više moguće stvari! Postanite i budite pažljiv potrošač, a ne bezobziran koji ne čini ništa kako bi sačuvao svoju okolinu.

Za još savjeta kako sačuvati svoju neposrednu okolinu pročitajte tekst: Kako da smanjite svoj ekološki otisak?

 

Total
45
Shares

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*
*

eleven − 10 =