Srčana oboljenja ćemo u budućnosti liječiti mobilnim uređajima
Budućnost kardiovaskularne njege biće transformisana napretkom u vještačkoj inteligenciji, digitalnoj zdravstvenoj tehnologiji i mobilnim uređajima koji će služiti za sprečavanje i liječenje srčanih oboljenja.
ZdraviJa je istražila na koji način će to tehnologija uticati na razvoj kardiologije i kako će to uticati na doktore, ali i na pacijente.
Korištenje vještačke inteligencije u kardiologiji
S obzirom na sve složenije i detaljnije vrste i obim podataka koji su dostupni kardiolozima i timovima za kardiovaskularnu njegu, od ljekara se traži da pružaju što brža i personalizovanija tumačenja podataka svojim pacijentima. Jedno od rješenja za ovakve potrebe je vještačka inteligencija, takođe poznata i kao mašinsko učenje.
„Vještačka inteligencija ima jasan potencijal da poboljša svaki nivo brige o pacijentima – od proučavanja i pronalaska problema, preko dijagnoze, pa sve do izbora terapije,“ kazao je dr Džoel Dadli, autor ovog istraživanja i direktor Instituta za zdravlje „Next Generation“ na planini Sinaj.
„Ključni sljedeći korak uvođenja vještačke inteligencije u kardiologiju je prilagođavanje podataka i tehnologija upotrebi u klinikama i u poslovanju. Na taj način, možemo kao prioritet postaviti kratkoročne prilike i razumjeti odstupanja u raspoloživim podacima ili algoritmima koja usporavaju primjenu vještačke inteligencije na polje velike potražnje na klinikama.“
Korištenje digitalne zdravstvene tehnologije u generisanju podataka
Digitalno zdravlje je korištenje digitalnih informacija, podataka i komunikacijskih tehnologija u svrhu sakupljanja, dijeljenja i analiziranja informacija o zdravlju, sa ciljem poboljšanja zdravlja pacijenata i pružanja zdravstvene njege.
U širem smislu, ono može obuhvatati elektronske medicinske zapise i vještačku inteligenciju koja se primjenjuje na velike setove podataka.
Ove tehnologije imaju potencijal da ubrzaju, kanališu i optimizuju operacije kliničkog istraživanja i da smanje troškove, ali njihovo korištenje prouzrokuje određenu zabrinutost o kvalitetu podataka, sigurnosti i privatnosti pacijenata, što dovodi do odgađanja početka njihovog korištenja.
„Ove tehnologije bi mogle olakšati i poboljšati konvencionalne nasumične kliničke oglede (RCTe), što je posebno potrebno jer su RCTi sve skuplji i složeniji, njihovo trajanje je sve duže, a takođe se mnogo vremena provodi na njima dok se ne implementiraju u praktičnu upotrebu,“ kazao je dr Abinav Šarma, glavni autor istraživanja „Korištenje digitalne zdravstvene tehnologije u svrhe boljeg generisanja dokaza i pružanja njege potkrijepljene dokazima“ i stručni saradnik na Univerzitetu Stenford na polju složenih srčanih problema.
Napredak u mobilnom zdravlju na polju fizičke aktivnosti, fizičke spreme i atrijalne fibrilacije
Liječenje i prevencija kardiovaskularnih bolesti podrazumijeva posvećenost fizičkoj aktivnosti, ishrani, te redovnom uzimanju lijekova. Ove dnevne aktivnosti se većinom ne prate, ali pojavom i ubrzanim napretkom mobilnih i nosivih uređaja se korisnicima olakšalo neprestano praćenje zdravlja, što je za neke mogućnost, a za veliku većinu, i realnost.
Mobilno zdravlje ili mZdravlje, je podset digitalnog zdravlja koji je usredsređen na korištenje mobilnih i prenosivih uređaja, kao i softverskih aplikacija.
„Tek nedavno je medicinska zajednica počela da prihvata stvarnost da se većina „zdravlja“ odvija van bolnica i zdravstvenih ustanova, tačnije dnevne i kliničke aktivnosti koje se dešavaju ‘ostala 362 dana’ u godini kada ljudi ne posjećuju ljekara“, kazao je dr Majkl Mekonel, klinički profesor kardiovaskularne medicine na Univerzitetu Stenford i vođa tima za inovacije u kardiovaskularnom zdravlju na institutu „Verily Life Sciences“.
