kiselost organizma hrana alkalnost zdravlje

Okruženi smo hranom koja je nezdrava, prerađena, a umjesto da konzumiramo što više svježeg povrća i voća, na našim jelovnicima je obilje mesa, mliječnih proizvoda, jaja, bijelog brašna, šećera, gaziranih sokova. Zato nimalo ne čudi što većina ljudi ima blago ili vrlo kiselo stanje organizma.

Šta još dovodi do “kiselosti” organizma

To što je neka namirnica kiselog okusa ne znači da doprinosi kiselosti organizma – često je upravo suprotno. Na primjer, limun je okusom vrlo kiseo, ali njegovom razgradnjom u probavi stvara se bazno stanje. S druge strane, slatkiši i meso, koji nisu kiselog okusa, doprinose acidozi jer se njihovom razgradnjom u krv otpuštaju sastojci ili materije koje zakiseljuju organizam. Budući da je kiselo stanje organizma siguran put do brojnih bolesti, potrebno je da što prije uvedete promjene u svoj način ishrane.

Alkalnost organizma je preduslov za dobro zdravlje

Da bi vaš organizam mogao dobro da obavlja sve tjelesne funkcije, pH-vrijednost tjelesnih tečnosti mora biti blago bazna. Ako pH-vrijednost vaše krvi iznosi oko 7,3 vi ste zdrava osoba, a ako te vrijednosti padnu ispod 7,0 imate kiselo stanje organizma.

Na pH-vrijednost utiče ne samo hrana, nego i razni procesi koji se odvijaju u organizmu – probava, disanje, izlučivanje tjelesnih tečnosti i drugi metabolički procesi. Na primjer, tokom probavljanja hrane, želudac luči hloridnu kiselinu, a gušterača bazne bikarbonate. Ako dođe do poremećaja tih probavnih sokova, narušava se pH ravnoteža u vašem organizmu. To može rezultovati acidozom – kiselim stanjem, ili alkalozom – baznim stanjem organizma, koje je puno rjeđe.

Kiselost organizma vodi do pada imuniteta, upalnih stanja i brojnih oboljenja. Može uzrokovati gojaznost i dijabetes, kardiovaskularne bolesti, hronični umor, osteoporozu, artritis, tegobe sa mokraćnom bešikom i bubrezima.

Kiselosti organizma doprinosi i pušenje, te uzimanje farmaceutskih lijekova, vještačkih zaslađivača i konzervansa. Kod kiselog stanja, organizam iz kostiju i vitalnih organa uzima važne minerale poput kalcijuma, kalijuma i magnezijuma, kako bi neutralisao i izbacio kiselinu. To ugrožava vaše cjelokupno zdravlje.

Simptomi “kiselog” organizma

kiselost organizma alkalnost zdravlje simptomiPovećanu kiselost organizma primijetićete po promjenama na usnama i u usnoj duplji. Simptomi su ispucali uglovi usana, kiselost pljuvačke, čirevi, učestale upale grla, osjetljivost zuba na toplo i hladno. Promjene su vidljive i spolja – suva i beživotna kosa, tanki i lomljivi nokti, iritacije na koži.

Među čestim simptomima su razne iritacije oka, upala očnih kapaka, konjunktivitis. Na probavnim organima kiselost se može manifestovati kao čir, gastritis, nadutost, povećana želuačna kiselina. Mentalne i emocionalne promjene uključuju gubitak interesa i motivacije, nervoza, tjeskoba, preosjetljivost na zvukove, depresija.

Znakovi koji ukazuju na kiselost organizma:

  • umor i nizak nivo energije
  • oslabljen imunitet
  • osjetljivi desni i zubi
  • kratak dah i kašalj
  • išijas i ukočen vrat
  • glavobolja i pospanost
  • povraćanje, mučnina, proliv
  • upale mokraćne bešike i bubrega
  • bolni mišići i zglobovi
  • lupanje srca
  • ubrzano starenje, gojaznost i dijabetes
  • nakupljanje mliječne kiseline u mišićima
  • alergije i akne
  • rast gljivica u organizmu (poput Kandide).

Ako ste se prepoznali u ovim simptomima, vjerovatno je vaš organizam kiseo. Ali, kako biste bili sigurni u to, možete da uradite analizu pH-vrijednosti krvi i urina.

Kako vratiti organizam u balans?

Za optimalno zdravlje na vašem jelovniku bi se trebalo naći 70-80 odsto alkalnih namirnica, a svega 20-30 odsto kiselih.

Evo što bi trebalo da učinite kako biste smanjili kiselost organizma:

  •  Pijte najmanje 2 litre vode dnevno
  • Pijte smutije od svježeg voća i povrća, konzumirajte biljne i zeleni čaj
  • Konzumirajte bademovo ili kokosovo mlijeko
  • Umjereno vježbajte jer to doprinosi baznosti vašeg organizma
  • Smanjite unos mliječnih proizvoda, žitarica i prerađene hrane
  • Jedite više alkalnih namirnica poput avokada, brokule, kelja, celera, krastavca, špinata, limuna, zrelih banana, badema, lubenica i što više salate

Nadamo se da će vam ovi savjeti pomoći da pazite šta jedete, te vas motivisati da usvojite zdrave životne navike.

 

Total
44
Shares

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*
*

12 + 3 =