Živite li od “prvog do prvog” ili vam planiranje troškova stvara siguran “štek” uz koji se osjećate sigurno? Univerzalno pravilo za ostanak “u plusu” zapravo je vrlo jednostavno i kaže: Nikad ne smijete potrošiti više nego što zaradite. Zvuči banalno, ali upravo je život iznad vlastitih mogućnosti poguban za financijsku stabilnost.
Kućni budžet sastoji se od naših prihoda i rashoda, odnosno onoga što zaradimo i onoga što potrošimo. Cilj uspješnog upravljanja kućnim budžetom je da nam prihodi budu veći od rashoda. Vjerojatno ste toga i sami svjesni, ali stvari na kraju mjeseca ne izgledaju uvijek tako.
U čemu se ogleda planiranje troškova?
Na samom početku važno je definisati pojmove “planiranje troškova” i “upravljanje kućnim budžetom”. Da biste se svrstali u grupu onih koji planiraju troškove, treba da u svakom trenutku znate koliko zarađujete i koliko trošite, te da imate dobar plan za usklađivanje prihoda i rashoda.
U nastavku članka vam donosimo 5 savjeta za planiranje troškova kojih treba da se pridržavate kako vam se pred kraj mjeseca ne bi dogodila situacija da vam u džepu ostane samo sića. Pažljivo čitajte i na kraju teksta pronađite kratki test koji će vam pokazati jeste li skloniji štednji ili potrošnji.
1. Zapisujte prihode i rashode
Plan budžeta možete raditi kao kratkoročni: sedmični i mjesečni, ili dugoročni: godišnji ili višegodišnji. Za početak je važno na papir staviti sve svoje mjesečne prihode i rashode.
Podijelite prihode na:
- redovne (plata, zarada od najma nekretnina i slično);
- izvanredne (bonusi na platu, freelancing ili nešto drugo).
Rashode je takođe korisno podijeliti u te dvije grupe. U redovne spadaju troškovi najma stana, režija, kredita, ishrane, prevoza na posao; a oni izvanredni su najčešće nepredviđeni troškovi kao što su popravka automobila ili kućanskih aparata, ali i na njih treba računati.
Tako na primjer, primjerite li da se TV počeo kvariti, počnite odvajati određenu količinu novca nekoliko mjeseci unaprijed, kako vam se ne bi dogodili neplanirani i veliki troškovi odjednom.
Na kraju svakog mjeseca, pogledajte jeste li na nuli, da li ste uštedjeli ili ste u minusu. Ako se ispostavi posljednje, vaše upravljanje kućnim budžetom treba pomoć, te vam prvenstveni cilj treba biti izlazak iz minusa, a tek onda ostvarivanje viška sredstava. To možete samo ukoliko zarađujete više ili trošite manje.
2. Povećajte prihode, odnosno, smanjite rashode
Dio problema lošeg upravljanja kućnim budžetom, pa čak i konstantnog boravka u minusu leži često i u tome što trošimo novac na pogrešne stvari.
Racionalnije trošenje, praćenje potrošnje, smanjenje režijskih troškova i izbacivanje kreditnih kartica iz svakodnevne upotrebe samo su neki od načina kako smanjiti svoje rashode u svakom mjesecu.
Povišica ili unaprjeđenje, novi posao, honorarna zarada ili prodaja imovine, načini su kako povećati prihode. Ali, možda je prioritetnija i dugoročno isplativija stvar naučiti smanjiti troškove. Na taj ćete način na kraju mjeseca biti u plusu, a višak novca zatim možete uložiti te ostvariti dodatan prihod.
3. Riješite se kreditnih kartica
Kad plaćate nešto kreditnom karticom, nemate osjećaj da ste potrošili toliki novac. Ako sa sobom nosite gotovinu, manje su šanse da ćete kupiti nešto što niste planirali. Osim toga, kreditne kartice nerijetko imaju visoke zatezne kamate te godišnje članarine.
Ne možete li bez njih u potpunosti, barem se pobrinite da račune plaćate na vrijeme i izbjegnete nepotrebne troškove.
4. Počnite nositi ručak na posao
Osim što ćete se na ovaj način hraniti zdravije, ovo je jednostavan način da uštedite.
Ako trošite 2,5 evra dnevno za ručak na poslu, bilo u pekari ili dostavi hrane, donošenjem gotovog obroka mjesečno ćete uštediti bar 50 evra. Na godišnjem nivou radi se o poprilično lijepoj svoti od 600 evra.
Imate li naviku ispijanja kafe u kafiću prije posla, riješite je se i uštedite još dodatnih 15-20 evra mjesečno. Ovo su stvari bez kojih se može, a ušteđeni iznos možete usmjeriti u nešto drugo.
Mi predlažemo: Zdrave užine za posao koje se brzo pripremaju
5. Prespavajte kupovinu
Kupovina na sniženjima i akcijama može se, na prvu, činiti kao sjajna stvar. Posebno kada vidite sniženja od 50 ili čak 70 posto. Ali, kupujete li zaista ono što vam treba ili kupujete jer vam se stvar sviđa? Možda vas je privukla akcijska cijena, ali vam stvar nije nužna. Budite iskreni prema sebi.
Test za kraj
Odgovarajte sa DA ili NE.
- Razmišljate li često o novcu i kućnom budžetu?
- Jeste li često u maksimalnom dozvoljenom minusu na kreditnoj kartici ili na tekućem računu?
- Znate li u svakom trenutku koliko ste taj mjesec uštedjeli/potrošili?
- Živite li “od prvog do prvog”?
- Kada biste dobili veliku količinu novca, da li biste veći dio odvojili kao štednju?
- Imate li naviku kupovati nešto samo zato što vam se svidi?
- Razmišljate li o svojim finansijama u zrelijim godinama?
- Nagrađujete li se šopingom nakon ostvarenja nekog cilja?
Imate li više odgovora DA na neparna pitanja, znači da ste skloniji štednji. Više potvrdnih odgovora na parna pitanja znači da ste tip osobe koja više naginje potrošnji.
Pronalaženje balansa između ove dvije stvari znači i uspješno upravljanje vlastitim finansijama. Svako svoj novac raspoređuje prema svojim afinitetima, pa tako, ako vam najveće zadovoljstvo predstavlja popiti kafu prije posla, ne treba tu naviku da izbacujete, uštedite na nečemu drugom.
