Kopriva – pravo blago za naš organizam + recepti
Kopriva spade u vrstu supernamirnica. Okusom podsjeća na špinat, ali sadrži pet puta više kalcijuma i šest puta više vitamina C, a zavidan sadržaj hlorofila pomaže obnavljanju ćelija i utiče na duže zadržavanje kiseonika u mozgu.
Kopriva (Urtica dionica) je lijek za čišćenje krvi i protiv malokrvnosti, koristi se protiv opadanja kose, za reumatizam i oboljenje zglobova, groznicu, čir na želucu, nesanicu, nervozu i mnogo drugih bolesti.
U narodu je poznata i kao žariga, a žari i pecka oslobođenim sokovima koji izazivaju prolazne plikove. Rasprostranjena je i raste na zapuštenim mjestima, pored taraba, puteva i vrlo je važno znati kako se sakuplja.
Kako je i kada brati?
Naime, u proljeće se skupljaju lišće i vrškovi, od proljeća do jeseni korijenje, a kompletna biljka tokom cijele godine. Jedino se sjeme sakuplja isključivo u avgustu. U proljeće je najbolja za konzumaciju, ali može se uzgajati tokom cijele godine ako se redovno šiša. Kada kopriva dobije cvijet i odrveni nije više jestiva. Sadite je u uzdignute gredice. Ova divna biljka doprinosi bioraznolikosti svake bašte i tjera nametnike.
Zdravstveni benefiti
Kopriva se zbog vitaminske i prehrambene vrijednosti smatra izuzetno zdravom i korisnom. Sadrži mnogo bjelančevina, ugljenih hidrata, masti, a od minerala kalcijum, fosfor, gvožđe, magnezijum, vitamine C, A, B2, B5, K, karotin, pantonensku kiselinu, lecitin, tanin i bogatiji je izvor vitamina C i A od većine kultivisanih biljaka.
Nažalost, iako je pravi mali polivitaminski rezervoar, na našoj trpezi nije dovoljno zastupljena. A trebalo bi, jer kopriva je savršena za pročišćavanje krvi, sprečavanje upala i podsticanje izbacivanja štetnih materija iz organizma.
Zbog zavidnog sadržaja hlorofila pomaže obnavljanju oštećenih ćelija i utiče na duže zadržavanje kiseonika u mozgu. Sjeme ima aromu koštunjavog voća i ona postaje intenzivnija kada se sjemenke isprže. Cvjetovi su, takođe, za jelo i veoma su aromatični. Listove koprive najbolje je i spremati kao špinat, a sušeni listovi koriste se kao začin ili za pripremu čaja.
Vlakna koja žare uništavaju se blanširanjem. Ako se prije pripremanja jela ubrani vrškovi preliju vrelom vodom, takođe će postati potpuno bezopasni i za ruke i za želudac.
Konzumiranje
Zbog izuzetnog kvaliteta, bečki ljekar Bankhofer preporučuje supu od koprive, pire od koprive, pastu verde i čaj od koprive. Listovi, prema njegovim riječima, mogu da se sa drugim biljkama dodaju u supu ili u salatu, ali prethodno treba da se preliju vrelom vodom. Mogu da se spreme i kao listovi špinata. Tako spremljeni odlični su za oboljele sa kamenom u bubregu.
Pasta verde
Za pastu verde listove treba dobro oprati, sitno isjeckati, jedanput kratko prokuvati, i mikserom pomiješati u kašu sačinjenu od maslinovog ulja i češnjeva bijelog luka. Sve to preliti preko skuvanih rezanaca.
Čaj
Čaj od koprive se sprema tako što se puna supena kašika, dobro oprane i sitno isjeckane koprive prelije ključalom vodom, i ostavi da odstoji minut do minut i po. Pije se mlak u malim gutljajima.
Profesor Bankhofer tvrdi, da će se za samo nekoliko dana, svako ko pije ovaj čaj osjećati bolje i snažnije, jer veoma prija žuči, bubrezima i jetri.
Čaj se priprema i od cijele biljke. U dva litra vode sipaju se tri supene kašike usitnjene koprive i to treba da odstoji od 10 do 12 sati. Poslije toga smjesa se, poklopljena, kuva pola sata. Kada se ohladi procijedi se i pije, tri puta dnevno prije jela po jedna šolja. Ovaj lijek odvaja sluz iz pluća, čisti crijeva, jetru i želudac.
Čorba od koprive
Sastojci:
- Pola kilograma mlade koprive
- po dvije kašike ulja i zobenih pahuljica
- kašika brašna
- decilitar kisele pavlake ili mlijeka
- čen bijelog luka
- so, biber, kašika sjeckane mirođije
Priprema:
Koprivu oprati, ubaciti u lonac vode koja vri i skuvati. Zatim ocijediti i nasjeći kao špinat. Napraviti laganu zapršku od ulja, brašna i češnja bijelog luka, dodati isječenu koprivu, malo sve prodinstati, pa doliti najprije hladnu, a potom toplu vodu.
Ostaviti da kuva izvjesno vrijeme, potom dodati zobene pahuljice. Promiješati, pustiti da provri i skloniti sa vatre. Po želji posoliti i pobiberiti, a onda dodati kiselu pavlaku ili doliti mlijeko.
Tako spremljena čorba treba da odstoji desetak minuta. Prije posluživanja posuti sjeckanom mirođijom.
Prijatno!
