Astma – uzroci, vrste, simptomi, liječenje

Astma je hronična bolest donjih disajnih puteva, bronha. Karakterišu je napadi kašlja te otežano i čujno disanje koji prolaze sami od sebe ili nakon primjene odgovarajućih lijekova. Do napada astme dolazi pri pogoršanju upale, kada je osoba izložena određenim iritirajućim faktorima iz okoline. Upala u plućima je stalna, ali kada je niskog intenziteta pacijent nema simptoma, a kada se pojača intenzitet upale javljaju se i simptomi bolesti. Iako je astma u velikom broju slučajeva posljedica nasljednog gena, nagli porast astmatičara u posljednjih 30 godina ukazuje na pojačan uticaj okoline, te načina života na razvoj ove bolesti.

Povezanost alergije i astme je vrlo česta pojava. Smatra se da oko 40% bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu, a da čak 90% bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis. Alergijski rinitis često prethodi astmi, pa se smatra izravnim rizikom razvoja astme. Za uspješno liječenje astme neophodno je istovremeno liječenje i alergijskoga rinitisa.

Šta uzrokuje astmu?

Razlikujemo dvije glavne vrste astme prema uzroku nastanka. To su alergijska i nealergijska astma.

Kao posebni oblici često se ističu astma uzrokovana lijekovima, astma uzrokovana fizičkim naporom, jakim emocijama i slično. Astma se može podijeliti i prema stepenu težine, na povremenu (intermitentnu) i trajnu (perzistentnu).

Sezonske alergije javljaju se periodično kao posljedica polena raznih biljaka. Ako se vaše smetnje pojavljuju u određeno godišnje doba znači da ste vjerojatno alergični na polen trava, drveća ili sjemenje koje se po okolini raznosi vjetrom. Možete biti alergični na više biljaka, pa imati smetnje na proljeće zbog polena stabala, a na jesen zbog polena korova. Zato je svaki slučaj poseban i zahtijeva odgovarajuće liječenje.

Alergijska astma

Alergijska astma je oblik astme u kojem je astmatični napad posljedica reakcije izlaganju alergenima iz okoline. Alergijska astma je najčešći oblik astme.

Karakteristike:

• javlja se u ranijoj dobi, do pete godine
• astmatičari u porodici,
• pozitivni testovi na alergene,
• često su prisutne i druge atopijske bolesti (rinitis, dermatitis).

Liječenje alergijske astme sastoji se od kombinacije lijeka protiv alergije (antihistaminika) i lijeka za smanjenje otpora u disajnim putevima.

Nealergijska astma

Nealergijska astma je uzrokovana mehanizmima koji nisu imunološke prirode, a sam nastanak bolesti još nije poznat.

Karakteristike:

• javlja se u kasnijoj dobi,
• nema astmatičara u porodici,
• testovi na alergene su uredni.

Najčešći uzroci napada nealergijske astme su:

• fizička aktivnost,
• hladnoća,
• pojedini lijekovi,
• hemikalije iz radne sredine,
• plućne infekcije.

Šta izaziva astmu?

Pokretači astme su faktori koji uzrokuju ili pogoršavaju napade astme, a najčešći su:

• Alergeni (kao što su životinjske dlake, vlaga, prašina)
• Grinje
• Žohari
• Dim (dim od cigareta, dim iz fabrika…)
• Intenzivni mirisi, mirisi hemikalija itd.
• Respiratorne infekcije (uključujući i običnu prehladu)
• Fizička aktivnost
• Stres, strah, uzbuđenje, te druge previše izražene emocije
• Hladan vazduh
• Pojedini lijekovi
• Sinusitis

Izbjegavanje pokretača astme prethodi svim oblicima liječenja. To je ponekad težak i mukotrpan zadatak, ali često se bez toga ne može postići potpun terapijski uspjeh.

Simptomi astme su:

• nedostatak zraka, glad za zrakom, teško disanje, osjećaj gušenja, kratki dah, nemogućnost da se izdahne do kraja,
• stezanje u grudima,
• kašalj,
• piskanje – zviždanje u plućima, sviranje u prsima,
• svrbež kože prednje strane vrata,
• ubrzano disanje,
• ubrzan rad srca,
• otežan govor,
• smetenost,
• kod alergijske astme simtopmi su najčešće kihanje, curenje nosa…

Zbog nedostatka zraka tokom intenzivnih napada lice i usne mogu poplaviti. Napad astme može biti različite težine, od blagih i kratkotrajnih do teških i dugotrajnih. Najčešće se javlja noću ili pred jutro i javlja se naglo.

Status “asmaticus” je najteži oblik astmatskog napada, a definiše se kao astmatski napad koji traje više od 12 sati i ne može se suzbiti standardnom antiastmatičnom terapijom.

Klasifikacija astme

Danas se astma, zavisno od učestalosti simptoma i njihovoj težini, dijeli na četiri stepena. Ovu klasifikaciju stvorila je GINA (Global INitiative for Asthma), a služi kako bi se olakšao pravilan odabir terapije. Prema tome, astma se dijeli na:

• Stepen (GINA 1) – Povremena (intermitentna) astma
• Stepen (GINA 2) – Blaga trajna astma
• Stepen (GINA 3) – Umjerena trajna astma
• Stepen (GINA 4) – Teška trajna astma

Napadi astme se mogu spriječiti ako se otkriju čimbenici koji izazivaju astmu i izbjegava dodir sa njima. Često se napadi izazvani fizičkim opterećenjem mogu izbjeći prethodnim uzimanjem lijekova.

Liječenje

Liječenje prvenstveno zavisi od stepena astme, tj. o pojavnosti simptoma. Jedino povremena astma (GINA 1)  ne zahtijeva trajno liječenje već primjenu lijekova po potrebi.

Lijekovi koji se koriste u liječenju astme se mogu svrstati u dvije osnovne grupe:

• protuupalni lijekovi– suzbijaju upalu
• bronhodilatatori– šire disajne puteve i olakšavaju prolaz zraka kroz njih

Jedino u povremenoj astmi (GINA 1) nije potrebna trajna protuupalna terapija, dok je ona za sve ostale stepene potrebna (trajna astma). Redovna upotreba lijekova smanjiće napade astme i olakšaće kontrolu bolesti. Zato, nemojte prestati uzimati terapiju ako se osjećate bolje jer se tako osjećate upravo zbog terapije.

Ovi lijekovi se primjenjuju putem inhalatora za astmu. Inhalacijska terapija je najučinkovitiji oblik terapije astme jer dovodi lijek direktno u pluća.

Liječenje astme prirodnim putem

Opšte mjere liječenja astme uključuju izbjegavanje alergena koji dovode do pojave napada. Prirodni put u liječenju bolesti je uvijek prva opcija i kod nekih bolesnika će biti dovoljno pratiti ispod navedene mjere. Međutim, nemojte podcjenjivati vlastitu bolest, ako je astma jaka, nužni su lijekovi da bi smanjili simptome i da biste mogli voditi normalan život.

Vodite računa o sljedećim stvarima:

• izbjegavajte poznate alergene što je više moguće (npr. uklanjanje tepiha iz sobe, mijenjanje posteljine, izbacivanje jastuka punjenih perjem, redovno usisavanje, isprobajte pročišćivače zraka sa antialergijskim filterima),
• izbjegavajte boravak u zadimljenim prostorijama,
• nemojte pušiti, ako pušite potražite pomoć za prestanak pušenja,
• provjetravajte prostorije,
• održavajte optimalnu vlažnost zraka u domu,
• izbjegavajte uzimanje acetilsalicilne kiseline (aspirin),
• održavajte normalnu crijevnu floru (probiotici),
• vodite pravilnu i uravnoteženu ishranu (ishrani dodajte đumbir, cimet, ruzmarin, batat, alge, med, luk i kurkumu),
• isprobajte crni kim, majčinu dušicu, gingko bilobu, zeleni čaj za astmu,
• boravite na svježem zraku i suncu – upijajte dovoljne količine vitamina D,
• isprobajte vježbe disanja, te revodno vodite treninge za opuštanje i meditaciju.