Sirova hrana ima sve više pristalica jer ljudi vjeruju da je ovaj način ishrane koristan, posebno za mršavljenje, poboljšanje vitalnosti, podizanje energetskog nivoa, popravljanja stanja kod hroničnih bolesti, unapređenja cjelokupnog zdravlja i malog uticaja na životnu okolinu.

Slično veganizmu, sirova ishrana se zasniva na namirnicama biljnog porijekla, pretežno od voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki. Obično su dozvoljene mahunarke i žitarice ali prije jela moraju da prokisnu ili da proklijaju.

Namirnica se smatra sirovom ako nikada nije bila zagrijavana iznad 40 – 480C. Takođe, ne smije biti rafinisana, pasterizovana, tretirana pesticidima ili prerađena na bilo koji drugi način. Sirova ishrana dozvoljava drugačije metode pripremanja, kao što su cijeđenje sokova, blendiranje, dehidracija, potapanje i klijanje. 75% namirnica koje jedete mora biti u sirovom stanju.
Na kraće staze sirova ishrana ne bi trebalo da predstavlja prijetnju po zdravlje. Međutim, dugoročno, sirova hrana može da izazove zdravstvene probleme.

Pretežno sirova hrana otežava pristup dovoljnom broju kalorija, proteina i nekih vitamina i minerala.

Neke osobe neće moći sirovom ishranom da obezbijede dovoljan broj kalorija. Dokazi upućuju i na to da što je veći udio sirove hrane u ishrani, to je veći i rizik od negativnih efekata.

Ukoliko ne uzimate suplemente, vremenom možete da iskusite probleme usljed nedostatka hranljivih materija jer organizam troši zalihe vitamina i minerala. Vitamine B12 i D je posebno teško naći u sirovoj veganskoj ishrani.

Jedan od glavnih razloga zbog kojih se kod ovog načina ishrane ne preporučuje kuhanje namirnica je vjerovanje da se tako uništavaju prirodni enzimi u njima. Zagovornici vjeruju da su ovi enzimi od vitalnog značaja za ljudsko zdravlje i varenje.
Sirova hrana nije mnogo zdravija od kuhane. Kuhanje smanjuje količinu nekih hranljivih materija ali zato povećava količinu drugih. Pored toga, kuhanjem se uništavaju neka štetna jedinjenja i bakterije.

Prednosti kada se pređe na sirovu prehranu su jak imunitet i otpornost na bolesti. Nestaju alergije, sluz, opstipacija, neugodni mirisi tijela, umor, nervoza, depresija, nestaju masne naslage, celulit, razne kožne promjene. Jača je kosa, nokti, bolje je raspoloženje, bistrije su misli, bolja koncentracija, značajno veća produktivnost i radna sposobnost, više energije, ljepše se spava, više i kvalitetnije se koristi vrijeme. Počnete se osjećati živo.

Ovaj način pripremanja hrane je puno jednostavniji i jelo je brže gotovo od kuhanja bilo kakve klasične hrane. Najvažnije je imati sve namirnice u kuhinji i ručak je gotov u pet minuta. Sve namirnice možete kupiti u trgovinama zdrave hrane što olakšava cijelu stvar oko pripreme i organizacije.

Predlažemo vam da vam barem jedan obrok dnevno bude sa sirovom hranom, ako ne svi, te vam u nastavku donosimo jedan raw food recept.

Sastojci:

  • 1 veći krastavac
  • 3 zrela avokada
  • ¼ šolje kapra
  • ½ čajne kašike roze himalajske soli (može i morska)
  • Svježe mljeveni crni biber
  • 2 kašike svježe cijeđenog limunovog soka
  • ¼ šolje sjeckanog svježeg peršuna
  • 1/8 šolje svježe mirođije

Priprema:

Očistite i osušite krastavac, isijecite ga na tanke kriške. U zdjeli izgnječite avokado i dodajte mu ostale sastojke te promiješajte. Kriške krastavca namažite smjesom te zarolajte. Pospite sa malo peršuna i to je to.

Recipe by: pureella.com

 

Total
19
Shares