Marizela Šabanović: Koža je ogledalo našeg zdravlja
Vrlo često je motivacija za promjenu prehrambenih navika upravo stanje kože. Naša koža pokazuje kako se hranimo i kako živimo. Pojava akni, problematična koža, siva i koža bez sjaja i energije, iritacije, osip i slično često nam govore da nešto u svojoj prehrani i navikama trebamo mijenjati.
Rekla je ovo u intervjuu za ZdraviJa magazin doc. dr. iz oblasti nutricionizma Marizela Šabanović sa kojom smo razgovarali o tome na koji način nam naša koža „govori“ da bismo trebali promijeniti prehrambene navike.
ZdraviJa: Koža je naš najveći organ i o njoj treba i najviše da brinemo. Koji su to prvi znaci upozorenja na koži koji nam govore da nam nedostaje neki vitamin i mineral u organizmu?
Marizela: Mnogo puta koža pokazuje ne samo nedostataik vitamina i minerala nego i neka druga zdravstvena stanja. Zato je bitno ne postavljati dijagnozu sam, nego otići prvo doktoru. Tek nakon dijagnoze može se pristupiti liječenju i nutritivnom tretmanu.
Kod hipovitaminoza, nedostatka vitamina, mogu se pojaviti karakteristični simptomi. Nedostatak vitamina A daje suhu kožu i mrlje, stvaranje peruti. Nedostatak vitamina C očituje se pucanjem kapilara, stvaranjem ugrušaka, sporijem zarastanju rana, umornom i blijedom kožom.
Nedostatak vitamina B1 može dovesti do pojave herpes zostera na koži. Nedostatak vitamina B2 izaziva dermatitis, dok se B3 vezuje za pojavu grube kože. Nedostatak vitamina B12 donosi probleme sa kosom, dok se biotin često zove vitaminom ljepote. Dakle, cijela grupa vitamina B ima bitnu ulogu u zdravlju kože i sluznica. Vitamin K vezuje se za podočnjake i nastajanje modrica.
Od minerala treba pomenuti cink čiji se nedostatak često manifestuje aknama i upalama. Bakar je bitan za dobar elastin, vlakna koja podržavaju kožu.
Zanimljivo je da se danas posebna pažnja posvećuje pigmentima (bojama) iz voća i povrća koji su snažni antioksidansi i štite našu kožu od slobodnih radikala čime usporavaju starenje ali i nastanak bolesti. Najbitniji za kožu je astaksantin kao i beta karoten.
ZdraviJa: Tu su i znakovi koji nam govore da smo pretjerali sa unosom neke namirnice. Koji su to znakovi i koje su to namirnice?
Marizela: Ako govorimo o alergijama na određene sastojke hrane oni se ispoljavaju različito. Vrlo često nakon unosa hrane koja nam ne odgovara na koži se može pojaviti osip i crvenilo. Nerijetko i perutanje. Sa druge strane, kod nekih hipervitaminoza kao što je npr. prevelik unos vitamina A, može se pojaviti narandžasta boja dlanova.
Od ostalih sastojaka koji se mogu vidjeti na koži su određeni alergeni. Danas se mnogo priča o intolerancijama. Iako se struka dosta ne slaže sa testovima koji se trenutno koriste, postoje subjektivne metode praćenja svog tijela i kože.
Tako se može primijetiti intolerancija na mlijeko i gluten upravo po simptomima na koži poput otoka, podočnjaka, izraženih bubuljica i sl. Koža ne voli ni previše šećera koji djeluje upalno i upravo osobe koje su sklone aknama ne bi trebale jesti previše slatkiša.
ZdraviJa: Koju to hranu koža „voli“, a koju ne bi trebalo da joj „serviramo“?
Marizela: Naša koža prije svega voli vodu. Hidratacija kože mora biti iznutra. Preporuka je 30 ml/kg tjelesne težine vode kako bi se zadovoljile dnevne potrebe. Koži izuzetno prija svježe povrće i voće koje je izvor vitamina i minerala.
Od ostalih sastojaka jako su blagotvorne omega-3 masne kiseline koje se mogu naći u ribi, ribljem ulju, orašastim plodovima i avokadu. Za kožu je bitno i biti dovoljno na otvorenom, u prirodi. Izbjegavati jako masnu i začinjenu hranu, prženo i šećere. Zdravlje kože se izuzetno poboljša nakon samo nekoliko dana prehrane u kojoj povećate unos povrća na 3 i više a voća na 2 porcije.
ZdraviJa: Šta akne i na kojem dijelu tijela, govore o našem zdravlju?
Marizela: Iako se ova oblast još proučava postoje neke studije koje su povezale pojavu akni na licu i određenih stanja. Tako se akne na donjoj vilici povezuju sa hormonalnim problemima.
Pojava rozacee na obrazima i promjena u tom dijelu povezuje se sa probavim sistemom i mogućom infekcijom Helicobacter pylori, te mogućoj intoleranciji na mliječne proizvode. Masna T zona ponekad je znak prevelike količine stresa, mada ovo ne mora biti tačno. U svakom slučaju, kod akni je jako bitno posvetiti pažnju boljoj prehrani.
ZdraviJa: U kojim slučajevima i zdravstvenim stanjima kože se preporučuje odlazak kod doktora i uzimanje dodataka prehrani?
Marizela: Svako stanje kože koje traje neko vrijeme uprkos pokušajima saniranja ili se tek pojavilo (a karakteristično je) najbolje je pokazati doktoru. Na osnovu pregleda i pretraga doktor postavlja dijagnozu i propisuje lijek ili dodatak prehrani. Ukoliko je potreban savjet nutricioniste onda se posavjetovati o promjenama prehrambenih i životnih navika.
ZdraviJa: Možete li nam reći nešto više o značaju i funkcijama alfalipoične i hijaluronske kiseline? Kako njima hraniti kožu?
Marizela: Jedan dio doktorata sam radila na alfalipoičnoj kiselini. Radi se o univerzalnom aktioksidansu koji je odličan borac protiv sistemske upale u organizmu. Isto tako primjenjuje se topikalno tj. na kožu. Djeluje protiv malih bora i velikih pora, hidrira kožu.
Hijaluronska kiselina je trenutno veliki hit jer ima dobra svojstva vezivanja vode. Postoje oblici koji se koriste i sitemski, tj. piju se. Razvijeni su i lijekovi koji se ubrizgavaju u zglobove na bazi hijaluronske kiseline jer ona „podmazuje“ zglobove i štiti ih od trošenja. Ipak, najviše se koristi u vidu seruma i krema.
Postoje diskusije oko veličine molekula i prolaska kroz kožu ali ono što je ipak činjenica je da žene koje je koriste više su zadovoljne izgledom svoje kože. Ono što se uvijek savjetuje je prvo upoznati svoju kožu i njene potrebe uz pomoć stručnog lica pa tek onda uzimati serume, kreme i sl.
ZdraviJa: Generalni zaključak kada su u pitanju prehrana i koža?
Marizela: Njega kože mora biti kompletna i obuhvatati pravilnu prehranu, životne navike poput vježbanja, boravka u prirodi, dovoljno sna, pozitivan stav prema životu, izbjegavanje rafiniranih šećera, visoko prerađene hrane, alkohola i cigareta te metode za prevazilaženje stresa. Niti jedan korak sam za sebe neće donijeti rezultat. Ali kad bismo se barem malo mijenjali svaki dan, to bi se jako brzo vidjelo i osjetilo na koži.
