Veza između disanja, tijela i misli je duboka i ta tri faktora međusobno utiču jedan na drugi. Kada se nađemo u stresnoj situaciji potrebno je da, umjesto plitkog disanja, kontrolisano krenemo da dišemo duboko, kako bismo usporili rad srca i smirili se.

Izlaganje stresu skraćuje život.

Međutim, postoje trenuci kada se ne isplati upravljati dahom i onda kada to može donijeti pozitivan pomak.

Itekako se isplati upravljati dahom onda kada smo u stresnoj situaciji, a nismo u životnoj opasnosti. U stresnoj situaciji dah postaje plitak i brz i upravo zato je korisno naučiti disati opušteno u stresnim situacijama.

Disanje je npr, jako bitno i kod porodilja, jer pomoću kontrolisanog disanja žena mnogo lakše podnosi bol trudova.

Kako disati u stresnim situacijama?

Disanje treba probuditi i usporiti. Pazite da disanje dolazi iz stomaka, a ne iz pluća bez pomicanja stomaka, odnosno dijafragme. Osjetićete da vam srce jako lupa (i to je od stresa), ali nastavite li neko vrijeme disati duboko i polako, stres će se ublažiti, vjerovatno i nestati. Zamijeniće ga opušteno stanje, a sve to zbog kontrolisanog disanja koje nas opušta.

Pravilno disanje

Tempo disanja zavisi od situacije u kojoj se nalazimo. Na primjer kada moramo brzo da reagujemo dišemo na jedan, dok kada se opuštamo i razmišljamo o nečemu, dišemo da drugačiji način.

Ta povezanost disanja i aktivnosti ugrađena je u nas i ne treba joj posvećivati previše pažnje. Ipak, korisno je aktivno upravljati disanjem kod stresa na način na koji smo opisali u tekstu.

Savjet: Kada se opuštate izdah bi vam trebao trajati barem onoliko koliko traje udah, a poželjno je i da traje dvostruko duže.

Uz ove savjete i upornu vježbu i meditaciju, sigurni smo da ćete uspješno naći način da se izborite sa svakodnevnim stresnim situacijama, bilo na poslu, fakultetu ili kod kuće.

 

Total
20
Shares